Razorni događaji, bilo lokalni (potres, poplave, rat, ekstremni vremenski uvjeti) ili globalni (pandemija COVID-19), utječu na funkcioniranje i životne uvjete zajednice u cjelini, neizostavno vodeći k jednoj ili više posljedica za ljude, na materijalno, ekonomiju i okoliš, kao i na gubitke u navedenim područjima. Ovim poremećajima posebno su pogođeni oni koji boluju od kroničnih bolesti, jer je mogućnost pristupa odgovarajućim dijagnostičkim uslugama, liječenju i njezi uvelike ugrožena. Među njima su i bubrežni bolesnici kojih je više od 850 milijuna diljem svijeta.
KRONIČNA BUBREŽNA BOLEST MEĐU VODEĆIM UZROCIMA SMRTNOSTI
Poznato je da su nezarazne bolesti (NZB), koje uključuju srčanožilne bolesti, šećernu bolest, rak, povišen krvni tlak, kronične plućne bolesti i kronične bubrežne bolesti (KBB), vodeći uzroci smrti i invalidnosti u cijelom svijetu, osobito značajni u zemljama s niskim i srednjim prihodima. U hitnim stanjima je ova skupina među najugroženijima u populaciji zbog stalnih zahtjeva za dosljednom koordiniranom skrbi – skrbi koja je često doživotna i uključuje složeno kontinuirano liječenje.
BEZ RANOG OTKRIVANJA KBB RAST ĆE BROJ DIJALIZIRANIH I TRANSPLANTIRANIH
Posljednjih godina pandemija COVID-19 pružila je jasan primjer izazova s kojima se suočavaju zdravstveni sustavi u pružanju osnovnih zdravstvenih usluga oboljelima od NZB-a. Utjecaj COVID-19 na zdravstveni sustav dodatno je opteretio ovu ranjivu populaciju koja se morala suočiti s rizikom od zaraze tijekom posjeta zdravstvenim ustanovama ili čak otkazivanjem skrbi koja nije povezana s COVID-19, zbog ograničenja kapaciteta zdravstvenih usluga i politike zaključavanja. Zdravstvene službe su se borile da osiguraju pristup neprestano pristižućim novim slučajevima NZB-a kojima je potrebna dijagnoza, liječenje i njega. Bez stvarnog lijeka ili liječenja koje bi spriječilo napredovanje KBB-a, nedostatno otkrivano i neometano napredovanje KBB-a do bubrežnog zatajenja zasigurno će povećati globalnu potrebu za skupim postupcima liječenja dijalizom i transplantacijom, a koji spašavaju život.
BUBREŽNIM BOLESTIMA POSVETITI VIŠE PAŽNJE
Konačno, pandemija COVID-19 pogoršala je ionako nedovoljnu globalnu političku zdravstvenu posvećenost NZB-u. NZB se prečesto netočno doživljava kao rezultat loših životnih navika. Politika u vezi s njima je manjkava, a dodijeljena javno zdravstvena sredstva nedovoljna i usmjerena na upravljanje, a ne na prevenciju. Samo je nekoliko priznatih NZB-a – srčanožilne bolesti, rak, šećerna bolest i kronična plućna bolest. Ipak, procjenjuje se da se 55 % globalnog opterećenja NZB-om pripisuje bolestima izvan ove skupine, kao što je bubrežna bolest. Nadalje, opterećenje u vezi s ova četiri favorizirana NZB-a pojačava se uz često istodobnu bubrežnu bolest.
KAKO POMOĆI OBOLJELIMA OD KBB U KRIZNIM SITUACIJAMA
Hitno je potrebna javnozdravstvena politika koja bolje odražava mogućnosti preventivnih strategija te važnost značenja same bubrežne bolesti kao i njezinih sinergističkih odnosa u kontekstu ukupnog tereta NZB-a.
- Stoga je priprema za neočekivane događaje nevjerojatno važna za bubrežne bolesnike.
- Kreatori politike moraju usvojiti integrirane zdravstvene strategije koje daju prioritet prevenciji, ranom otkrivanju i upravljanju NZB-om, uključujući bubrežne bolesti.
- Službe zdravstvene skrbi trebale bi osigurati pravičan i pravilan pristup skrbi za kronične bolesnike u hitnim stanjima.
- Vlade bi u upravljanje i otkrivanje NZB-a trebale uključiti planove pripravnosti za hitna stanja i favorizirati prevenciju ovih stanja.
- Pacijenti trebaju planirati hitna stanja tako što će pripremiti opremu za hitna stanja koja uključuje hranu, vodu, medicinske potrepštine i medicinsku dokumentaciju.
Svjetski dan bubrega na Facebooku
POKROVITELJI OVOGODIŠNJE KAMPANJE
