Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i rezultirala je s više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok izgubljenih godina života do 2040.
Tijekom posljednja tri desetljeća napori u liječenju CKD-a bili su usredotočeni na pripremu i primjenu nadomjesnih terapija bubrega. Međutim, nedavna otkrića u terapiji nude neviđene mogućnosti za sprječavanje ili odgađanje bolesti i ublažavanje komplikacija kao što su kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, produžujući u konačnici kvalitetu i kvantitetu života za osobe koje žive s kroničnom bubrežnom bolesti.
Iako bi te nove terapije trebale biti univerzalno dostupne svim pacijentima, u svakoj zemlji i okruženju, prepreke kao što su nedostatak svijesti o KBB-u, nedovoljno znanje ili povjerenje u novije terapijske strategije, nedostatak stručnjaka za bubrege i troškovi liječenja pridonose dubokim razlikama u pristupu liječenju, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, ali i u nekim okruženjima s visokim dohotkom. Ove nejednakosti naglašavaju potrebu za pomicanjem fokusa na svijest o KBB-u i izgradnju kapaciteta zdravstvene radne snage.
Postizanje optimalne skrbi za bubrege zahtijeva prevladavanje prepreka na više razina uz uzimanje u obzir kontekstualnih razlika u svjetskim regijama. To uključuje nedostatke u ranoj dijagnozi, nedostatak univerzalne zdravstvene zaštite ili osiguranja, nisku svijest među zdravstvenim radnicima i izazove s troškovima i dostupnošću lijekova. Za spašavanje bubrega, srca i života potrebna je višestruka strategija.
Primarna i sekundarna prevencija kronične bubrežne bolesti zahtijevaju ciljane zdravstvene politike koje holistički integriraju skrb o bubrezima u postojeće zdravstvene programe, osiguravaju financiranje za skrb o bubrezima i šire znanje o zdravlju bubrega u javnosti i zdravstvenom osoblju. Jednak pristup probiru bubrežnih bolesti, alatima za ranu dijagnozu i održiv pristup kvalitetnom liječenju treba se implementirati kako bi se spriječila kronična bubrežna bolest ili njezino napredovanje.
Neoptimalna skrb o bubrezima rezultat je ograničenog fokusa politike, neadekvatne edukacije pacijenata i pružatelja usluga, nedostatka resursa za visokokvalitetnu skrb i ograničenog pristupa pristupačnim lijekovima. Za uspješno provođenje strategija bitno je usvojiti sveobuhvatne, na bolesnika usmjerene i lokalno orijentirane pristupe za prepoznavanje i otklanjanje prepreka visokokvalitetnoj skrbi za bubrege.
Rješavanje problema nedostatka stručnjaka za primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalista za bubrege zahtijeva poboljšanje obuke, minimiziranje gubitka pružatelja zdravstvenih usluga i izgradnju kapaciteta među zdravstvenim radnicima, uključujući liječnike primarne zdravstvene zaštite, medicinske sestre i zdravstvene radnike u zajednici. Obrazovanje o odgovarajućem probiru KBB-a i pridržavanje preporuka smjernica kliničke prakse ključni su za uspješnu provedbu učinkovitih i sigurnih strategija liječenja. Prihvaćanje znanstvenih inovacija i korištenje farmakoloških i nefarmakoloških alata za liječenje KBB-a, kao i poticanje učinkovite komunikacije i empatije među stručnjacima uvelike bi utjecalo na dobrobit pacijenata.
Globalno, pacijenti imaju problema s pristupom skrbi i lijekovima zbog visokih troškova i dezinformacija, što utječe na njihovo zdravstveno ponašanje i pridržavanje. Podizanje svijesti o rizičnim čimbenicima KBB-a kao što su dijabetes, hipertenzija i pretilost, poboljšanje zdravstvene pismenosti o izboru zdravog načina života, brige o sebi i promicanje dugoročnog pridržavanja strategija liječenja može donijeti velike koristi, osobito ako se rano započne i dosljedno održava. Uključivanje pacijenata u organizacije za zagovaranje i lokalne zajednice osnažit će ih da donose informirane odluke i poboljšaju svoje zdravstvene ishode.